IZDVAJAMO

fra_ivan_matić_1.JPG

DUHOVNU OBNOVU

PONEDJELJAK -  23.03. 2015. u 18 sati

voditelj: p. Ivan  Matić

U PROSTORIMA DOM   H V

pal1

CVJETNICA - NEDJELJA MUKE GOSPODNJE

SVETE  MISE u: 7,30 ;  10  i  18 h
u 10 h ispred crkve blagoslov grančica, a zatim ulazak u crkvu
i sveta misa.
pjevanje Muke po Marku
VAŠ DAR za   maslinove   grančice ide za siromahe !!!


USKRSNA  ISPOVIJED
ŽALOSNI  P E T A K (27.03. 2015.)      
Ispovijed
dopodne od 7 - 9,30 h;  popodne u 17 - 18 h (misa u 18 sati)
Ispovijed   bolesnika prijavite: stare, nemoćne  i bolesne
NJIH ĆEMO POSJETITI:
U T O R A K,  24.03. 2015. (od 9 sati)
Ispovijed   DJECE: po dogovoru s vjeroučitelji-cama (-ma)
ČETVRTAK, 26.03.2015.krizmanici;
DOM  (sv. Antun) –  četvrtak (26.03. 2015.)

ISPOVIJED PO DRUGIM ŽUPAMA

  1. Rečica          ....  22.03. 2015.   od 15  h  (5.koriz. nedjelja)
  2. Dubovac       ..... 26.03. 2015.   od 17,30  h (četvrtak)
  3. Banija  -   susret mladih i  prilika za  ispovijed  u 19,15 h
  4. Švarča            ... 28.03. 2015.  (subota) – od  8-10  h
  5. Banija           ...  28.03. 2015.  (subota- od  10-12  h
  6. Hrnetić          ... 28.03. 2015.  (subota)  - od  16  h
Turanj           ... 28.03. 2015.  (subota)  - od  9  h    

Pobožnost 13. utoraka sv. Antunu Pad. u utorak. Otpočinje naš gvardijan – p. Igor. Početak je u 17,30 h., zatim sv. mise i propovijed. Nakon sv. mise obilazak oko oltara sv. Antuna Padovanskog.

Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji će biti na Trsatu 19. travnja 2015.g. Trebamo moliti za dobre obitelji, ali otići i na ovaj susret. O tome ćemo više progovoriti u narednom vremenu. Bl. A. Stepinac je u svojoj Oporuci rekao:„Težak bi bio život u obitelji, kad ne bi bilo majke“. Molitvu za 2. nacionalni susret hrvatske katoličke obitelji tokom tjedna ćemo podijeliti djeci i ovdje u crkvi.

Petkom i korzimenim nedjeljama pobožnost križnog puta prije večernje mise u 17,30

IZVANREDNA SVETA GODINA

Papa Franjo najavio Jubilej milosrđa

Foto: Shutterstock

Foto: Shutterstock

Papa Franjo najavio je prilikom večernjeg slavlja pokorničke liturgije u bazilici sv. Petra “izvanrednu Svetu godinu”, odnosno “Jubilej milosrđa”

Papa Franjo najavio je 13. ožujka u bazilici svetog Petra proslavu izvanrednu Svetu godinu. Taj Jubilej milosrđa započet će otvaranjem Svetih vrata na Svetom Petru na svetkovinu Bezgrešnog začeća 2015., a završit će 20. studenoga 2016. na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja. Na početku godine, Sveti Otac rekao je: “Ovo je vrijeme milosti. Važno je da vjernici laici to milosrđe žive i unose u različite društvene sredine. Samo naprijed!”

U informacijama za medije povodom objave Jubileja milosrđa, koje je 13. ožujka popodne objavio Tiskovni ured svete Stolice, ističe se kako je Jubilej najavljen na drugu obljetnicu izbora pape Franje, u homiliji održanoj u sklopu pokorničkog bogoslužja kojim je Sveti Otac označio početak inicijative “24 sata za Gospodina”. Ta inicijativa, koja se održava na poticaj Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, sastoji se u tome da u cijelom svijetu crkve budu duže otvorene da bi se pozvalo ljude da pristupe sakramenta pomirenja. Ovogodišnja tema preuzeta je iz Poslanice sv. Pavla Efežanima: “Bog bogat milosrđem” (Ef 2, 4).

Otvaranje sljedećeg jubileja održat će se na pedesetu obljetnicu završetka Drugoga vatikanskog koncila 1965. godine. To je od velikog značenja, jer potiče Crkvu da nastavi rad započet na Koncilu.

Tijekom jubileja, nedjeljna čitanja kroz godinu bit će uzeta iz Evanđelja po Luki, koji je prozvan “evanđelist milosrđa”. Dante Alighieri ga opisuje kao “scriba mansuetudinis Christi”, “pisac Kristove blagosti”. Postoje mnoge poznate prispodobe o milosrđu sadržane u Evanđelju po Luki: izgubljena ovca, izgubljena drahma, milosrdni otac.

Službena i svečana najava Svete godine održat će se javnim proglašenjem bule kod Svetih vrata na Nedjelju Božjeg milosrđa, svetkovinu koju je utemeljio Ivan Pavao II. a koja se slavi u nedjelju nakon Uskrsa.

Jubilej je starozavjetna institucija, sama riječ dolazi od hebr. jubal, ovnujski rog, u koji se trubilo pritom (svečano zamišljenom) činu proglašenja Jubilejske godine. Prema drevnoj židovskoj tradiciji, jubilarna godina slavila se svakih 50 godina, u njoj se vraćalo jednakost među svim Izraelcima, nudeći nove mogućnosti obiteljima koje su izgubile imovinu, pa čak i svoju osobnu slobodu. Osim toga, jubilarna godina bila je podsjetnik bogatima da će doći vrijeme kada će židovski robovi, jednom kada ponovno budu jednaki njima, biti u mogućnosti tražiti natrag svoja prava. “Prema izraelskom Zakonu pravda se prije svega sastojala u zaštiti slabih” (Ivan Pavao II., Tertio millenio adveniente. Nadolaskom trećeg tisućljeća 13). Institucija Jubileja u Starom zavjetu dakle otkriva društvenu osjetljivost, zaštitu slabijih, jer su se tada trebali opraštati nenaplativi dugovi, oslobađati robovi, pa i zemlja je počivala od obrađivanja i rađanja. O tome piše Levitski zakonik, 25,8. Jubilej konačno ističe i zahtijeva oprost.

Katolička tradicija započela je tradiciju slavljenja Svete godine s papom Bonifacijem VIII. godine 1300. Prema zamisli Bonifacija VIII. Jubilej se trebao slaviti svakih stotinu godina. Od 1475. pa nadalje – kako bi se omogućilo svakom naraštaju doživjeti barem jednu Svetu godinu – određeno je da se redovni Jubilej slavi svakih 25 godina. Međutim, izvanredni jubilej se može proglasiti povodom događaja od posebne važnosti.

Do danas je slavljeno ukupno 26 redovnih svetih godina, od kojih je posljednji bio Jubilej dvijetisućite. Običaj proglašavanja izvanrednih jubileja potječe iz 16. stoljeća. Posljednje dvije izvanredne Svete godine, koje su slavile u prošlom stoljeću, bile su ona iz 1933., koju je proglasio Pio XI. povodom 1900. obljetnice otkupljenja, te ona iz 1983. godine, koju je proglasio Ivan Pavao II. povodom 1950 godina otkupljenja.

Katolička Crkva dala je židovskom jubileju više duhovno značenje. On se sastoji u općem opraštanju, oprostu otvorenom svima, te mogućnosti da se obnovi odnos s Bogom i bližnjima. Zato je Sveta godina uvijek prilika za produbljivanje vlastite vjere i življenja kršćanskog svjedočenja s obnovljenom predanošću.

Jubilejom milosrđa Papa stavlja u središte pozornost prema milosrdnom Bogu koji sve poziv da se vrate njemu. Susret s njim rađa krepošću milosrđa. Papa u spomenutoj homiliji ističe da je to prilika da postanemo “milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan”. Uvjeren sam, rekao je Franjo, da će “cijela Crkva u ovom Jubileju pronaći radost dok ponovno otkriva Božje milosrđe i čini ga plodnim, milosrđe kojim smo pozvani utješiti svakog muškarca i svaku ženu našeg doba”.

Početni obred Jubileja je otvaranje Svetih vrata. Ta su vrata otvorena samo tijekom Svete godine, dok ostalih godina ostaju zatvorena. Svaka od četiri glavne rimske bazilike: Svetog Petra, Sv. Ivana Lateranskog, Svetog Pavla izvan zidina i Svete Marije Velike, imaju Sveta vrata. Ovaj obred otvaranja Svetih vrata na simboličan način izražava ideju da se, tijekom Jubileja, vjernicima nudi “izvanredan put” ka spasenju.

Milosrđe je tema vrlo draga papi Franji, koji je već za svoje biskupsko geslo izabrao riječi: “miserando atque eligendo”. Ovaj citat je preuzet iz propovijedi sv. Bede Časnog koji, tumačeći evanđeoski odlomak o pozivu svetog Mateja, piše: “vidit ergo Iesus publicanum et quia miserando atque eligendo vidit, Ait Illi Sequere me” (Isus ugleda carinika, pogleda ga, smilova mu se i sebi ga izabra, te mu reče: Slijedi me). Tom propovijedi odana je počast Božjem milosrđu. To bi se geslo moglo prevesti i “očima milosrđa”.

U prvom Angelusu nakon svog izbora, Sveti Otac rekao je: “Na sam spomen milosrđa ta riječ mijenja sve. To je nešto najbolje što možemo čuti: mijenja svijet. Malo milosrđa čini svijet manje hladnim i pravednijim. Trebamo shvatiti dobro to milosrđe Boga, toga milosrdnog oca koji ima toliko strpljenja…” (Angelus, 17. ožujka 2013.).

U Angelusu od 11. siječnja 2015. rekao je: “Danas postoji tako silna potreba za milosrđem i važno je da ga vjernici laici žive i nose u različite društvene sredine. Samo naprijed! Mi živimo vrijeme milosrđa, ovo je vrijeme milosrđa”.

Nadalje, u svojoj poruci za korizmu 2015. godine Sveti Otac piše: “Velika mi je želja da sva mjesta u kojima je Crkva prisutna, posebno naše župe i naše zajednice, postanu otoci milosrđa usred mora ravnodušnosti.”

U talijanskoj verziji teksta apostolske pobudnice Evangelii gaudium izraz milosrđe javlja se čak 31 put.

Organizaciju Jubileja milosrđa papa Franjo je povjerio Papinskom vijeću za promicanje nove evangelizacije.

Popis jubilejskih godina i njihovi pape:
1300.: Bonifacije VIII.
1350.: Klement VI.
1390.: Svetu godinu proglasio Urban VI., a predsjedao joj Bonifacije IX.
1400.: Bonifacije IX
1423.: Martin V.
1450.: Nikola V.
1475.: proglasio Pavao II., predsjedao Siksto IV.
1500.: Aleksandar VI.
1525.: Klement VII.
1550.: proglasio Pavao III., predsjedao Julije III.
1575.: Grgur XIII.
1600.: Klement VIII.
1625.: Urban VIII.
1650.: Inocent X.
1675.: Klement X.
1700.: otvorio Inocent XII., zaključio Klement XI.
1725.: Benedikt XIII.
1750.: Benedikt XIV.
1775.: proglasio Klement XIV., predsjedao Pio VI.
1825.: Leon XII.
1875.: Pio IX.
1900.: Leon XIII.
1925.: Pio XI.
1933.: Pio XI.
1950.: Pio XII.
1975.: Pavao VI.
1983.: Ivan Pavao II.
2000.: Ivan Pavao II.
2015: Franjo.

IKA | Bitno.net